Utjecaj hormona na rad mozga
Da ljudi znaju kako mnogi na dnevnoj bazi ubijaju svoj najmoćniji organ – mozak tako što su većinu vremena i života pod stresom, dobro bi se zamislili. Ono što se događa u našem mozgu kada smo pod stresom, može biti doista razorno. To nam dokazuju brojne studije s područja neuroznanosti, kako učinci koji se održavaju u vrijeme post-traumatskog stresa mogu smanjiti čak i veličinu različitih struktura mozga tj područja koje je povezano s našim pamćenjem i emocijama (hipokampus). Stres je otrovni napitak koji mijenja mnoge naše osnovne funkcije.
Što se zapravo događa u našem mozgu kad smo pod stresom? Kako kemija našeg mozga mijenja? Odgovor na ovo pitanje vrlo je koristan i može biti od velike pomoći. Biti i osjećati se ”preplavljen” i pod stresom, ne samo da loše utječe u fizičkom smislu, uzrokujući niz neugodnih psihosomatskih simptoma. Stres nažalost ostavlja i niz posljedica za veliki dio naših kognitivnih i neurokemijskih procesa.
Evo nekih.
Stres uzrokuje promjene u vašim stanicama mozga
To je zato što kada smo pod stresom oslobađaju se specifični hormoni tj neuroprijenosnici pri kojima se patnja pretvara u biokemijski odgovor. To znači da uslijed stresa dolazi do oslobađanja glukokortikoidnog hormona koji su neophodni za održavanje naše homeostaze. Također imaju ključnu ulogu u terapiji inflamatornih autoimunih poremećaja a sudjeluju i u patogenezi mnogih drugih bolesti. Dakle, oslobađanje tog hormona jako oslabljuje mnoge naše stanice, a dugoročno ih čak ubija. Također, okidač je za izlučivanje hormona stresa – adrenalina, zbog kojeg se osjećamo uzbuđeno, nervozno. Sve u svemu jedan ubitačan kemijski koktel koji postupno mijenja neke od naših osnovnih funkcija i djeluje na povišeni krvni tlak, promjene u brzini otkucaja srca …
Dugotrajan stres loše se odražava na vašu memoriju i pamćenje
I opet, uslijed lučenja glukokortikoida, koji direktno napada naše neuronske stanice, sprječavajući ih da stvaraju nove veze i nove živčane završetke. Sve se to negativno odražava na našu radnu memoriju i koncentraciju, učenje i ostale kognitivne funkcije.
Stres utječe na promjene u strukturi mozga
Stres mijenja moždanu funkciju i stvara trajne promjene u ljudskom ponašanju i fiziologiji. Također, iskustva nekih traumatičnih događaja može dovesti do neuropsihijatrijskih poremećaja, kao što su anksioznost, depresija, ovisnosti. Budući da oblikuje naš mozak, poglavito kod osoba koji pate od kroničnog stresa, dakle kontinuirano i tijekom dužeg vremenskog perioda, primijećeno je, na primjer, da se strukture poput hipokampusa (povezane s pamćenjem i emocijama), postupno smanjuju. Smanjenje mase hipokampusa, imamo lošu koncentraciju, gubimo postupno i pamćenje, itd. Sve što nikako ne želite.
Također, stres dovodi do smanjenog protoka krvi u mozgu , što može biti okidač za moždani udar, uzrokovan poremećajem cirkulacije u mozgu što dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Zbog nedostatka kisika i hranjivih tvari dolazi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica u zahvaćenim dijelovima mozga što se manifestira oštećenjem funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju.
Od stresa do depresije
Stres, također utječe na promjene našeg raspoloženja. Naglo gubimo osjećaj radosti, motivacije, osjećamo se usporenije, apatičnije. To je zbog toga hormon kortizola raste u krvi i mijenja naš čitavi metabolizam, što nas čini bolesnim, tj snižava našu otpornost i naš imunosni sistem. Ako potraje duže vrijeme, mozak će proizvoditi sve manje hormona sreće – endorfina tj dopamina. A poznato je i dokazano da deficiti ovih kemikalija tj hormona mogu dovesti do različitih anksioznih poremećaja i depresije.
Poduzmite nešto već danas!
Sigurna sam da ništa od tog ne želite da vam se dogodi. E pa sada kada znate što se događa u vašem mozgu kad ste pod stresom, vrijeme je da napravite neke promjene u vašem životu, tj prvo da se suočite sami sa sobom, preispitate i potražite prema potrebi stručnu psihološku pomoć.
