Imate li dovoljno ”hormona dobrog raspoloženja”?


U neprestanoj borbi za dobrim raspoloženjem

U vrijeme pandemije neprestano se spominje mentalno zdravlje – psiha i kako zadržati dobro raspoloženje? Kako se oduprijeti frustracijama i strahu da nas ne preplave? Ovo je jedna tema iz drugog kuta o tome – što je to što vi i ja možemo napraviti kako bi naš organizam lučio dovoljno tzv hormona sreće i dobra raspoloženja kako bismo fiziološki potakli naše unutarnje zadovoljstvo.

Kada regeneracija i odmor nisu mogući u dovoljnoj mjeri, onda nas stalna tjelesna ili duševna opterećenja dovode do disbalansa. Tijelo nam šalje razne simptome kao što su:  umor, iscrpljenost, neraspoloženje, poremećaji u spavanju i apetitu. Za sve to zaslužni su tri ključna neurotransmitera tj kemijske supstance – serotonin, dopamin i noradrenalin.

Kakve s vam misli takvo vam je i raspoloženje

Kad govorimo o životnoj energiji, onda je manje bitan serotonin nego su ključni dopamin i noradrenalin. Oni su te centralni i glavni medijatori na nivou mozga koji nas čine dobro raspoloženim i spremnim na akciju.

Ako me pitate zašto dolazi do snižavanja vrijednosti sva tri neurotransmitera? Prije svega zbog našeg načina razmišljanja i načina ponašanja.  Ono o čemu stalno pričamo ili se žalimo ili smo u društvu negatvnih ljudi … ”osjećam se loše”…sve se reflektira na našu psihu. Zapitajte se – kakav ja to sadržaj konzumiram putem medija, društvenih mreža, od ljudi. Ne dopustite da sami sebi isijavate negativnu energiju putem naši emocija. Tako da, oprez kakav sadržaj konzumirate tj s kim ste u društvu. ezni.

Tjeskoba i strah jednako niže vrijednosti hormnona dobrog rasploženja

OK je biti informiran ali ne treba pretjerivati i dovoditi se u stanje da smo praktički 24/7 u stanju nekog stresa, i emocijama zabrinutosti, tjeskobe, straha jer će te emocije prije ili kasnije rezultirati sniženim vrijednostima ovih kemijskih materija koje reguliraju naše raspoloženje.

Sve te naše negativne i toksične emocije su zapravo naš emotivni otpad, jer će emocije straha, brige, neizvjesnosti utjecati na živčani sistem – autonomni živčani sistem (koji nije pod našom kontrolom) a koji djeluje pogubno ovakvim razmišljanjem i ponašanjem na naše organe. U biti osoba se vrti u začaranom krugu koji se sastoji od:  emocije – misli – uvjerenja – živčanog sustava koji nije pod našom voljom a koji djeluje na sve naše organe a da mi toga uopće nismo svijesni.

Stoga se zauzmite za vaše živčane kapacitete načinom razmišljanja tj ponašanjem stvarima i aktivnostima koji ne proizvode stres nego luče ove hormone.

Možete i sami napraviti ”brzi psiho test” stanja sva tri spomenuta neurotransmitera. U ovom postu evo test za serotonin.

TEST ZA PROVJERU STANJA SEROTONINA

PITANJE

NIKADA

PONEKAD

ČESTO

Osjećate li se često razdražljivo?

Mrzite li ograničenja u životu?

Jeste li nestrpljivi?

Jeste li često agresivni?

Osjećate li se često puta neshvaćeni od okoline?

Da li često posežete za slatkim pred kraj dana ili navečer prije spavanja? 

Da li se lako navučete na nešto (aktivnost ili hranu: pušenje,alkohol,pretjerani rad,pretjerane fizičke aktivnosti, hrana, negazirana pića, kava, itd.) da pređe u jednu vrstu ovisnosti)?

Mjenjate li često raspoloženja tjekom dana?

Patite li često od jakih glavobolja ili migrena? 

Imate li problema sa spavanjem (ne možete da zaspite, malo spavate, previše spavate – više od 10 sati na dan)?

REZULTATI

Od 0-7 =  Zadovoljavajuće stanje 

Od 8-13 =  Povremeno upadate u stanja deficita serotonina. Savjet! RADITE NA PROMJENI LOŠIH NAVIKA! 

Od 14-20 = Potrebno potražiti pomoć. Obratite se stručnjaku za savjet i dodatno testiranje!

 

Na koji način sve gore navedene situacije mogu ukazati je li sve ok sa serotoninom ili nije?

Ovi testovi koje sam dobila od svog profesora su dosta precizni. Rađeni su kada se uspoređivala jedna anketa s nalazima urina koja je pokazala velikue podudarnost. Kad govorimo o serotoninu onda ne možemo zaobići kortizol – poznat kao hormon stresa kojeg izlučuje naša nadbubrežna žljezda.

Uglavnom se priča o visokim vrijednostima kortizola, međutim ne treba podcijeniti i njegovu nisku razinu, jer kad imate nizak nivo kortizola, vi ulazite u stanje koje se zove pad šećera. To stanje ovisi o serotoninu. Kada patite od kroničnog umora i uz to vas sve boli (glava, kosti, razdražljiva crijeva, u stresnim situacijama regirate burno…), sve su to  simptomi pada nivoa kortizola.  Na taj način će i vaš serotonin reagirati a to znači da ulazite u stanje hipohglikemije poglavito poslijepodne (od 16.00h nadalje). Znate onaj osjećaj poslijepodne kada vam treba energija pa posežete za kavom, čajom, čokoladom…

Kako mogu testirati svoje vrijednosti serotonina?

Vrlo jednostavno i neinvazivno – iz urina. Uzimaju se metaboliti serotonina iz kojih se može iščitati nalaz vrijednosti serotonina tj. imate li problem s proizvodnjom serotonina jer se serotonin proizvodi iz jedne esencijalne aminokiseline koja se zove triptofan, a koju ne možemo sami sintetizirati, nego se mora unjeti hranom. Mnoge depresije i stanja lošeg raspoloženja, poremećaja u spavanju, palpitacija, tahikardija, mogu biti posljedica nemogućnosti apsorpcije te aminokiseline.

Prirodnim putem do serotonina

Kao terapeut holističke medicine, ja se uvijek okrećem prirodi. Kad je u pitanju serotonin, onda je gospina trava zakon. To je najpoznatiji lijek iz prirode za liječenje depresivnih stanja. Poznata je po svojoj ljekovitosti – antibiotskom i antivirusnom djelovanju, kod neraspoloženja, kroničnog umora, straha, depresije.  Naglašavam da ova biljka ne proizvodi serotonin nego onemogućava njegovu brzu razgradnju – znači da se serotonin ne istrši suviše brzo. Pored gospine trave, od drugih biljnih prekursora, preporučam grifoniju  koja za razliku od gospine trave, može biti prekursor za stvaranje serotonina.

 

Mentalno zdravlje i psihaMladi i zdravlje

error: Content is protected !!