Depresija je bolest kao svaka druga

Ovaj je post namijenjen ljudima koji se potencijalno mogu prepoznati kao oboljeli od anksioznih li depresivnih poremećaja kako bi im malo približila da se suoče sa svojim mentalnim stanjem ili poremećajem. Sve to s namjerom da bolje razumiju i shvate da je psihička smetnja nažalost ujedno i bolest. Bolest kao i svaka druga koja se može liječiti.

Uloga liječnika i psihoterapeuta je da pomogne svima koji im se obrate za pomoć. U današnjim vremenima u kojem dominira samo jedna bolest o kojoj se stalno govori ma kako stvarna i teška bila, velika je odgovornost na zdravstvenim djelatnicima tj sustavu koji je zanemario druge bolesti a poglavito mentalne. Tih je mentalnih oboljenja sve više među mlađom populacijom što je zabrinjavajuća činjenica.

Jeste li neurotični ili psihotični?

Za razliku od psihoze u kojoj postoji gubitak dodira sa stvarnošću, kod neuroza u koje spadaju anksiozni i depresivni poremećaji to nije slučaj. Neurotički poremećaji remete emocionalni život oboljelog ali ne dovodi u pitanje intelektualne sposobnosti iako je krajnje opasna jer pojedini oblici neuroze mogu dovesti do teške kliničke depresije ali i suicida. Dakle, neuroza je jedan lakši i funkcionalni oblik duševnog poremećaja kod kojega nema organskog uzroka. Prema Freudu uzrok neuroza je emocionalni konflikti u kojemu neki blokirani impulsi pokušavaju da izađu na površinu kao ”maskirani” odgovor ili simptom.

Check up

Zaokružite neka od ponuđenih stanja ako se pronađete u njima – posljednja 2-3 tjedna: 

  • Umorni ste a niste bolesni (bez organskog uzroka) i brzo se umarate.
  • Osjećate se usporenim ili prekomjerno uzbuđenim ili agitiranim.
  • Osjećate da vam je smanjena moć koncentracije i razmišljanja.
  • Imate poteškoća s donošenjem odluka što vam prije nije predstavljalo problem.
  • Ne možete spavati (insomnija) ili spavate previše (hipersomnija).
  • Bez nekog posebnog razloga osjećate žalost, duboku tugu i brzo se rasplačete za svaku sitnicu.
  • Osjećate se bespomoćno i optužujete se zbog svega što vam se dešava.
  • Više vas ništa ne veseli u životu kao nekada kada ste se veselili nekim aktivnostima ili ljudima.
  • Primjećujete da unazad par tjedana jedete previše (loše hrane na bazi šećera i UGH) i dobijate na težini? Ili ste izgubili apetiti i mršavite.
  • Počeli ste zanemarivati sebe i briga vas kako izgledate? To ste prenijeli i na obitelj – ne kuhate, zanemarujete brigu o djeci?
  • Više vam se s nikim ne priča i ne viđa. Zanemarili ste prijatelje i povukli se u sebe.
  • Više vam ništa nema smisla. Bojite se bolesti i svako malo razmišljate o smrti i da je bolje da vas nema.

Što ste ustanovili od simptoma?

Ako ste detektirali najmanje 4 od svih gore navedenih simptoma u posljednjih mjesec dana, vrlo je vjerojatno da ste upali u jednu vrstu depresivnog stanja. Najvjerojatnije je riječ o lakšem stupnju depresije koje se naziva distimija (pogledajte moj video na tu temu). Kod ovog oblika depresije prevladava povlačenje u sebe, česta plačljivost, povlačenje iz društva i ne javljaju se nikakvi tjelesni simptomi (palpitacije, tahikardije, bolovi u želucu, itd.)

Susretala sam se s nekim svojim klijentima i poznanicima, koji imaju neki oblik depresije. U razgovorima s moja dva prijatelja psihijatra i psihoterapeuta, oni su mi potvrdila da skoro jedna trećina pacijenata koji se ne osjećaju dobro i traže pomoć od svojih obiteljskih liječnika, smatra kako je njihov problem neka organska bolest ili poremećaj a ne duševni.

Disbalans mentalnog zdravlja dovodi do psihičkih poremećaja

Nakon obrade brzo se otkrije da organskog uzroka uglavnom nema, nego da se radi o nekom od neurotskih poremećaja koji narušavaju mentalno zdravlje oboljelog. Unazad godinu dana broj takvih pacijenata naglo je porastao naročito među mlađom populacijom.  Obradom se vrlo brzo utvrdi da je došlo do disbalansa u mentalnom zdravlju osobe.

Radi se o nekim vrstama psihičkih neurotskih poremećaja, najčešće anksioznosti somatizacijskim i paničnim poremećajima, hipohondriji, i depresiji. Nažalost ima više slučajeva ljudi koji najčešće odbijaju dijagnoze kada je uzrok psihičkog porijekla. S njima je teško, da kažem nemoguće raditi jer ne prihvaćaju takvu dijagnozu tj liječenje pa umjesto toga idu od jednog do drugog doktora kako bi im ”pronašli” neku bolest koja je organskog porijekla.

Anksiozna i depresivna stanja mogu biti uzrokovane i nekim drugim eksternim čimbenicima kao što su:

  • Česte infekcije (prehlade, gripe, Covid-19, virusne pneumonije, hepatitis)
  • Terapija lijekovima tipa (betablokatori, nesteroidni antireumatici, citostatici, kontracepcija, lijekovi za gastritis) 
  • Patite od poremećaja prehrane (vitaminsko-mineralni deficiti)
  • Patite od nekih hormonskih poremećaja (autoimunih bolesti), bolesti srca i krvnih žila, respiratornih bolesti, gastrointestinalnih bolesti, kancerogenih oboljenja,

Manje stresa – više zdravlja

Sve u svemu, stanja kronične zabrinutosti, stresa, ljutnje, itd.,  oslobađaju veliku razinu hormona stresa kortizola koji  mogu dovesti u disbalans i oslabiti otpornost organizama. Dovesti osobu u stanje da se osjeća nikako (jadno, bespomoćno, iscrpljeno, itd.).

Posljednjih godinu dana svi smo pod posebnim udarom i nema osoba koja se nije našla u stresnom stanju koje je možda preraslo u kronični stres. Sve to ima itekakve dalekosežne posljedice za razvoj drugih poremećaja mentalnog zdravlja. Zato, preuzmite kontrolu nad vašim životom nad vašim zdravljem i potražite pomoć.

Nema neizlječivih bolesti nego samo neizlječivih ljudi. U kojoj ste vi kategoriji?

Konzultacije i psihoterapija FocusIN centar

Mentalno zdravlje i psihaMladi i zdravljeZDRAVLJE & LIFESTYLE

error: Content is protected !!